Odobren projekt Go rail - Go green

Projekt Go rail – Go green, koji vodi tvrtka Agit, ovisno društvo HŽ Carga, sufinanciran je EU-ovim program Marco Polo II koji ima za cilj povećanje udjela intermodalnog prijevoza, odnosno smanjenje opterećenja cestovnog prometa i njegova negativnog učinka na okoliš kroz usmjeravanje prometa s cesta na željeznicu, morsku i unutarnju plovidbu. Partneri Agita u projektu su kontejnerski terminal AGCT iz Rijeke i Baltic Container Terminal (BCT) iz Poljske.

Tim projektom povećat će se prijevoz tereta željeznicom na relaciji Luka Rijeka – Beograd, a zahvaljujući EU-ovoj subvenciji cijena prijevoza na toj relaciji bit će do 30% niža nego da se teret prevozi cestom. Uspješnost projekta mjerit će se preciziranim neto tonskim kilometrima koje je potrebno preusmjeriti s ceste na željeznicu, a vrijednost projekta iznosi 1,048 milijuna eura.

U organizaciji Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture u suradnji s tvrtkom Agit i udrugom Klaster intermodalnog prijevoza 14. lipnja u povodu projekta u resornom ministarstvu održana je konferencija za novinare. Na konferenciji se nazočnima uvodno obratio ministar Siniša Hajdaš-Dončić koji je naglasio da je budućnost europskoga transportnog sustava u razvoju intermodalnog prijevoza, pri čemu Hrvatska dobiva mogućnost da poboljša infrastrukturu, poveća kapacitet luka i osuvremeni tehničko-tehnološke procese u logistici. 

Projekt su detaljnije predstavili Zlatko Martić, direktor Agita, i Loris Babić, voditelj projekta. 

- Koliko je važan ovaj projekt govori činjenica da se na godišnjoj razini čak 75% tereta iz riječke luke preveze kamionima. Riječ je o nimalo lakom poslu budući da će se uspješnost projekta mjeriti preciziranim netotonskim kilometrim koje je potrebno preusmjeriti s ceste na željeznicu. - rekao je Babić.

Dražen Žgaljić, ravnatelj Klastera intermodalnog prijevoza predstavio je osam projekata iz pomorskog sektora koje provode lučke uprave Ploče, Dubrovnik, Rijeka, Zadar i Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, koji su sufinancirani iz EU-ovih fondova, a čija ukupna vrijednost subvencija za hrvatske partnere iznosi više od 3 milijuna eura.

Istraživanja Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu o potrošnji energije u cestovnom i željezničkom prometu pokazala su kako je potrošnja energije u željezničkom prometu manja za 2,7 puta. Uz to željezničkom prometu znatno je manja i emisija plinova (npr. CO2 za 27 tona pri prijevozu robe od 1000 tona). U odnosu na cestovni, željeznički prijevoz okolišno je prihvatljiviji i na dugi rok održiv.Uz to prednosti željezničkog prometa su i smanjenje zadržavanja na graničnim prijelazima, manja oštećenja cestovne infrastrukture, izbjegavanje tzv. uskih grla u velikim gradovima te rasterećenje cestovne infrastrukture u tijeku turističke sezone.